|
|
.
Jadransko more privlači mnoge ljubitelje dubina.
Roniti u čistom moru, doživjeti ljepotu
podvodnih špilja i hridina, upoznati raznolikost
morskog svijeta i promatrati ostatke drevnih
potonulih brodova je doživljaj koji čovjeka
ostavlja bez daha. |
Hrvatsko podmorje ima bogat i raznolik biljni i
životinjski svijet. Podvodni zidovi i grebeni,
olupine brodova i zrakoplova te brojna
arheološka nalazišta oplemenjuju doživljaj
ronjenja. Poseban doživljaj pružaju ronjenja u
špiljama. |
Stari lokaliteti koji sadrže ostatke potonulih
brodova datiraju iz antičkih vremena na starim
trgovačkim pomorskim putovima iz Grčke prema
sjevernoj Italiji i njihovim kolonijama na
jadranskoj obali: Cavtat (Epidaurus), Mljet (Me-
leda), Korčula (Korkira), Hvar (Pharos), Vis
(Issa), Split (Aspalathos/Spalatum), Solin
(Salona), Trogir (Tragurium), Rogoznica
(Heracleia), sidrišta u kornatskom području
(Žirje, Lavsa, Murter), šire područje Šibenika i
Zadra (Liburnia/Jadera), Pula (Pola), rimske
vile na Brijunima i mnoge druge mikrolokacije
kojima su se drevni pomorci služili za
zakloništa i sidrišta. U srednjem vijeku
procvaat doživljava trgovina između Italije i
Bliskoga istoka, Venecija postaje trgovačka
metropola, primorski gradovi na području
današnje hrvatske obale brzo se razvijaju
(Dubrovnik, Split, Zadar, Pula). Ratne pomorske
bitke 19. i 20. stoljeća ostavljaju svoje
tragove na morskome dnu. Mnoge olupine nakon
Drugoga svjetskoga rata izvađene su s morskoga
dna (posebno uz obalu Istre), ali i danas
postoji velik broj olupina dostupnim sportskim
roniteljima. Na velikim dubinama još nisu
otkrivene olupine a razvojem ronilačke opreme i
za njih će doći vrijeme otkrivanja i
razgledavanja. |
Propisi
Ronjenje je određeno pomoću nekoliko
propisa, od zakona i pravilnika do
Statuta HRS-a, Pravila ronjenja
HRS-a te raznih posebnih pravilnika.
Trenutno važeći propisi definiraju
da se u Hrvatskoj ronjenje može
obavljati samostalno i u
organizaciji registriranih
ronilačkih centara (odnosi se na
domaće i strane državljane jednako).
Da bi se ronilo, potrebno je
posjedovati važeća odobrenja
(ronilačka iskaznica koja stoji 100
kuna za 365 dana, te individualno
odobrenje za samostalne podvodne
aktivnosti od 2400 kuna za 365
dana). Ukoliko se turističko
ronjenje želi obavljati u
registriranim ronilačkim centrima,
dovoljna je samo iskaznica, naravno
uz važeći brevet. |
|
Vrijeme
|
Dalmacija
- Zracna luka Split
|
|
|
Hrvatska
|
|
|
|
|
|
|
|
|
U posebnim
zonama nije moguće roniti niti uz
posjedovanje individualnoga odobrenja. To su
zone pod posebnom zaštitom Ministarstva
kulture i ronjenje je moguće isključivo uz
pratnju voditelja ronjenja iz ovlaštenoga
ronilačkoga centra.
Zabranjeno je roniti u nacionalnim parkovima
Brijuni i Krka, u blizini luka, te u
posebnim rezervatima i parkovima prirode -
primjerice u Limskom kanalu, Malostonskom
zaljevu, ili, pak, Parku prirode Telašćica.
Roniti se ne smije u krugu od 100 metara od
usidrenih ratnih brodova i čuvanih vojnih
objekata na obali.
Nacionalni parkovi Kornati i Mljet zone su
kontroliranoga ronjenja za koje dozvole
izdaju uprave parkova. Oko otoka Visa,
Biševa, Sveca, Brusnika, Suška, Lastova,
Palagruže, u morskom pojasu 300 metara oko
potopljenih brodova "Szent Istvan",
"Coriola- nus", "Baron Gautsch", "S-57" te
na nalazištima kod Žirja i Cavtata - može se
roniti uz prethodnu suglasnost područnih
ureda Ministarstva kulture.
Za nepoštivanje pravila ronjenja plaća se
kazna i do 15.000 kuna. |
Jadransko
more obiluje biljnim i životinjskim
svijetom. Nastanjuju ga brojne vrste
riba, sisavaca, mekušaca, rakova,
bodljikaša, planktona, algi, spužvi i
drugi organizmi. Zbog svega toga
Jadransko more pruža velike mogućnosti
za razvoj turizma i ribarstva. |
|
Podmorje
Hrvatsko podmorje skriva više od 116
registriranih i opisanih ronilačkih destinacija
koje uključuju prizore antičkih jedrenjaka i
koraljnih livada na okomitim podvodnim zidovima,
morskih špilja i olupina ratnih brodova
nastanjenih plovama riba. |
|
Turistička agencija Davor Krtalić - Dalmatinac
|
|