|
D
K
|
|
Jadransko more!
|
|
|
Dubina
Najpliće je more u Istri. Ondje dubina mora nikada ne prelazi 50
metara. Od Pule se morsko dno blago spušta te čini dugu i usku
dolinu koja se od Žirja pruža prema Italiji i zove se Jabučka
kotlina. Najveća dubina u njoj je oko 240 metara. Od Jabučke se
kotline morsko dno podiže do Palagruškog grebena gdje je najveća
dubina 130 metara. Prema jugu dno se strmo spušta prema
Južnojadranskoj dolini, u kojoj je najdublje izmjereno dno oko 1233
metra. |
Morsko dno
Pojava podzemnoga reljefa posljedica je tektonskih pomicanja,
abrazije i erozije koje su se dogodile prije nekoliko milijuna
godina u doba kada su određeni dijelovi morskog dna jos bili kopno
ili obalno područje. Neravna područja morskoga dna stalno se
smanjuju uslijed sedimentacije organskih otpadaka zemlje. Taj je
process spor, no stalan. |
Morske mijene
Plima i oseka Jadranskoga mora imaju relativno male amplitude. U
južnome dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-ak centimetara, dok je
u sjevernome dijelu ona nesto veća, tako da u Istri i Tršćanskom
zaljevu iznosi 1 metar. U nekim uskim kanalima i zaljevima, plima
može poprilično narasti tijekom jake bure. Taj fenomen
karakterističan je za velike i duboke zaljeve južnoga Jadrana.
Morske su mjene miješanoga tipa, što znači da imaju poludnevni ritam
tijekom punog mjeseca i mlađaka, a dnevni ritam tijekom prve i
zadnje četvrti. Njihove su amplitude veoma nepravilne. |
Morske struje
Morske su struje pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku,
temperaturi i slanosti mora. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne
i okomite. Postoje i one s morskog dna koje se javljaju kao
posljedica kretanja morske vode s toplijih područja u hladnija.
Tijekom toga kretanja površinski sloj vode se hladi i spušta se
prema morskome dnu. Jadranske se morske struje teže primjećuju.
Brzina struja mijenja se u određenim područjima, no to ovisi i o
vremenskim razdobljima. Prosječna brzina morske struje je oko 0,5
čvorova, no one mogu doseći brzinu i od 4 čvora. |
Slanost mora
Ukupna količina soli dobivene iz kilograma morske vode naziva se
slanost mora i obično se izražava u gramima ili promilima. Slanost
Jadranskoga mora je u prosjeku 38,30 promila, tj. 38.30 grama soli
dobije se i 1 kg vode. U sjevernom je dijelu slanost nešto niža nego
na srednjem i južnom Jadranu zbog utjecaja rijeke Pad.
|
Temperatura mora
Jadransko more ima vrlo izraženu godišnju promjenu površinske
temperature mora. Prosječna godišnja temperatura je 11°C. More je
najhladnije tijekom zime, a površinska temperatura mora je oko 7°C;
Ona rijetko moze pasti i niže. U proljeće more postaje sve toplije,
pa površinska temperatura raste do 18°C. Ljeti temperature mora
dosežu visoke iznose, čak 22-25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i
do 27°C. Na Jadranu se termokline, tj. dijelovi vodenog stupa koje
odlikuje ista temperatura, veoma dobro mogu razlikovati. Termokline
su najočitije tijekom ljeta. Zimi počinju izotermalni procesi, tj.
izjednačavanje temperature u vodenom stupu. Ljeti prvu termoklinu
zapažamo na dubini od 3-5 m, iduću na oko 12 m, a sljedeću na 18 m,
dok su na dubini višoj od 30 metara temperature uglavnom konstantne
tijekom cijele godine.
|
Valovi na Jadranu
Valovi se javljaju uglavnom kao posljedica vjetra. Što je veći
doseg, tj. površina po kojoj vjetar puše, to će veći valovi nastati.
Njihova jačina ovisi o obliku obale i njezinoj izloženosti. Na taj
se način dobiva miješanje površinskog sloja vode s onim iz dubine te
interakcija između atmosfere i mora. Razlikujemo brijeg i dolinu
vala. Duljina vala je udaljenost između dvije doline vala. Visina jadranskih valova uglavnom se kreće između 0,5 i 1,5 m, a vrlo
rijetko prelaze 5 metara. |
Vjetrovi
Osnovni vjetrovi na Jadranskom moru su bura, maestral i jugo. |
Bura
Bura - sjeveroistočni (NE) vjetar, koji nastaje pri visokom tlaku
zraka nad kopnom i naglo uz punu snagu puse s kopna prema moru. Buru
je teško predvidjeti, ali postoje znakovi, koji je najavljuju: vršci
obalnog gorja obavijeni su malim oblačićima, a površina mora iz
smjera sjeveroistoka prekrivena je krunama od pjene. Kad krune
morskih pjena dostignu vlastito plovilo, ubrzo ce plovilo zahvatiti
i vjetar i to punom snagom. Sto je udaljenost od obale kopna veća,
vjetar, a posebno njegovi naleti su slabiji. Bura ljeti obično puse
nekoliko sati, a rijetko potraje 1 do 2 dana. Izrazito jake bure
pusu na području Kvarnera, Velebitskog kanala, oko Šibenika, Splita,
Pelješca i Dubrovnika.
|
Maestral
Maestral - smjera sjeverozapada (NW) i to pri visokom tlaku zraka.
Maestral je znak lijepog vremena, a obično počinje puhati oko 11 h.
Može porasti do 5 bofora i uspostaviti jedinstveno gibanje mora, no
u večernjim satima prestaje, da bi slijedećeg dana, nakon mirne
noći, opet zapuhao prema istom pravilu.
|
Jugo
Jugo (Scirocco) - vlažan vjetar, koji puše s jugoistoka. Od
listopada do kraja siječnja donosi velike količine oborina. Mrtvo
more (slobodni valovi) i "olovni" oblaci na jugu znak su polaganog
približavanja juga, koji uzrokuje bitno gibanje morskih valova.
Razdoblje juga traje često i po nekoliko dana, a mrtvo more može
potrajati još neko vrijeme. Ponekad, uz vjetar kiša donosi
crveno-smeđi pijesak iz Afrike. Samo nekoliko minuta dovoljno je, da
vjetar promijeni smjer i da se jugo (SE) pretvori u vrlo jaku buru
(NE). |
Nevera
Nevera (W) je jaki zapadni vjetar, koji donosi nevrijeme. Ljeti
započinje velikom žestinom, ali uglavnom kratko traje uz brzo i
kratko gibanje mora. Nakon nevremena obično dolazi do ugodnog
osvježenja. |
|
Na Jadranskom moru pušu još Libecco (SW) iz smjera jugozapada,
Levantera (E) istoka i Tramontana (N) sa sjevera. Pri stabilnom
visokom tlaku zraka obično noću pušu vjetrovi s kopna, a danju s
mora. Obavijesti o vremenu na Jadranskom moru Obalne radio postaje
emitiraju dnevno podatke o vremenu i vremenske prognoze za slijedeća
24 h na hrvatskom i engleskom jeziku. |
|
|
|
|
|
Podmorski svijet krije tisuće iznenađenja koja čekaju na Vas. More i podmorje, podvodne pećine i zanimljiv biljni i životinjski svijet. Crveni koralj (Corallium rubrum) ...
Ronjenje |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
